Zvonimir Požar

Neka se zna da u Maloj Dubi (Živogošće), zatajno stvara slikar koji je 46 godina član Udruženja likovnih umjetnika. Sa puno izložbi, nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu te dobrim duhom i na ovaj ga način predstavljamo ljubiteljima likovnih umjetnosti u njegovom ateljeu.

Iz sarajevskog "OSLOBODJENJA"

Ratne posljedice i djelovanje tijekom rata

Galerija je, u svom stalnom postavu, bila otvorena do listopada 1991. Ratne prijetnje, doskora i neposredne opasnosti od gađanja iz zraka i topništva jugoarmije, nalagali su da se umjetnine pohrane na sigurno mjesto, što je i urađeno potkraj listopada. Ostao je samo dio postava, onaj u predvorju i u hodnicima, i to ne zadugo.

Učestalim izložbama Galerija je počela djelovati krajem 1992. Točnije, 17. prosinca postavljena je izložba pod znakovitim naslovom: Stvaramo, dakle jesmo. Izlagalo je dvadeset šest umjetnika Širokobriježana, bilo da su rođeni bilo da žive na području Širokoga Brijega. Od njih je petero akademski obrazovanih umjetnika, petero sa završenom školom za primijenjene umjetnosti, ostali su amateri. Katalog izložbe tiskan je u ratom zahvaćenom i već teško oštećenome Mostaru.

Tijekom 1993. ostvareno je desetak izložaba. U travnju je postavljena Retrospektivna izložba slika fra Blage Karačića. U lipnju je izlagao Čedo Paić Buti – slikar emigrant, rodom iz Šibenika – pod naslovom Rat u Hrvatskoj. U lipnju i srpnju predstavila se Renata Azinović izložbom keramoskulptura. Od HKD Napredak Mostar prihvaćena je 31. srpnja Izložba slika i skulptura stvaratelja Herceg-Bosne. U kolovozu su, pod naslovom Deset hrvatskih umjetnika, izlagali: O. Gliha, Lj. Ivančić, V. J. Jordan, Ž. Lapuh, N. Reiser, V. Svečnjak, J. Vaništa, M. Veža, I. Vojvodić i Z. Vrkljan. Bio je to korak u ostvarenju zamisli da se međusobno kulturno povezuju Hercegovina, Dubrovnik i Split. Izložba je otvorena s nakanom da se prenese u Dubrovnik, Split, potom u Zagreb, što je i ostvareno.

Izložbom Akvareli fra Bože Radoša prvi se put kulturnoj javnosti predstavio mladi hercegovački franjevac, amater. Nakon njega također je ostvario prvu samostalnu izložbu kipar i slikar iz Mostara Ferdo Kovač. Zvonimir Požar, umjetnik iz Sarajeva i izbjeglica, izložio je u prosincu ulja na platnu pod imenom Iskre i požari.

U godini 1994. postavljeno je petnaest izložaba. Prva je otvorena 28. siječnja, na dan osnutka Društva likovnih stvaratelja HR H-B u prostorijama Franjevačke galerije. Time je odato priznanje Galeriji kao ustanovi koja je i u ratu održala neprekidnost likovnog života u Hercegovini. Izložba se zvala Izložba 35, jer je izlagalo približno toliko članova novoosnovanog društva.

Zapisi s kamena, izložba četrdesetak tempera na papiru što ih je u ratu naslikao poznati mostarski slikar Mladen Soldo, postavljena je u veljači. U ožujku su otvorene dvije: Sjećanja akad. slikarice Dragane Nuić te Trolist, radovi troje mladih autora, dvojice amatera, Lovre FC (Ferdo Kvesić) i Ivana Hercega, te Kristine Gašpar, studentice likovne kulture. Romana Buhovac, nastavnica likovnog odgoja, predstavila se pastelima, crtežima i uljima pod nazivom Cvijet iz sna. Izložba učeničkih radova priređena je u svibnju. Uvršteni su radovi 167 učenika od V. do VIII. razreda. Naslov je bio Rukom i srcem.

U sklopu kulturne manifestacije Vinkovci Hercegovini s ljubavlju u svibnju su izlagala dvojica Vinkovčana: akad. slikar Stjepan Jozić – akvarele, pastele i ulja na platnu, te kipar Branko Bazina, kipove u drvu. Članovi novoosnovanog Društva likovnjaka Imotske krajine izlagali su u lipnju. U sklopu kulturne manifestacije Dubrovnik Mostaru 19. lipnja postavljena je izložba ulja na platnu Josipa Trostmanna. Svoj novi ciklus ulja na platnu, pod naslovom Tragovi, izložio je 30. lipnja Matko Trebotić. Autor se upravo na Širokom Brijegu predstavio u različitosti od prethodnih svojih faza s nakanom da prenošenjem izložbe u Dubrovnik, Zagreb i Split pridonese boljem kulturnom povezivanju Hercegovine s Dubrovnikom i Splitom. U kolovozu su gostovali slikari i kipari naivci iz Podravine. Izložba je ostvarena pod pokroviteljstvom i u organizaciji poduzeća Podravka pod naslovom Iz Podravkine zbirke. Izložbu Rani radovi '94. Galerija je prihvatila 8. rujna. Slike i skulpture izložilo je četrdesetak studenata završnih godina Akademije likovnih umjetnosti iz Zagreba te pedagoških fakulteta iz Splita i Rijeke. Organizator je bila Likovna stvaraonica Hrvatske vojske iz Samobora, 40. pukovnija veze. Nikola Vučković, akad. kipar iz Metkovića, predstavio se crtežima, slikama, kolažima i kipovima 21. rujna. Izložbom Vječno na Golgoti 27. listopada predstavio se kipovima, crtežima i grafikama akademski kipar Stjepan Skoko. Izložba ratnih fotografija hercegovačkih snimatelja otvorena je 30. listopada u predvorju izložbenog prostora. Galerija je do kraja godine postavila izložbu Ive Dekovića, jednog od trojice sudionika iz Hrvatske na XLV. venecijanskom bienalu.

Galerija je, osim spomenutoga, samostalno ili u suradnji s drugim ustanovama pripremila i nekoliko humanitarnih aukcijskih izložaba, a s tri je izložbe gostovala diljem Hrvatske.

Prvo je gostovanje ostvareno postavom Fra-yu-kulta u rujnu 1990. u Galeriji 369 u Edinburghu. Činjenica da je jedna tako utjecajna galerija postavila ovu izložbu sama po sebi puno govori. Rat je onemogućio planirano gostovanje u Americi 1991. Do pred sam kraj 1992. Galerija je bila u prisilnu mirovanju, dok su tijekom 1993. u njoj zaredale izložbe kao i gostovanja u nekoliko gradova Hrvatske. Izložba Deset hrvatskih umjetnika prošla je put od Širokoga Brijega preko Luža art-centra u Dubrovniku, Gradske galerije u Splitu, Strossmayerove galerije u Đakovu do Muzeja Mimara u Zagrebu. Iste je godine MGC u Zagrebu, u Fortezzi, postavio izložbu slika fra Blage Karačića. Zatim je izložbu preuzela Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku, Gradski muzej Vinkovci te, u ožujku 1994., Galerija Gospe od Zdravlja u Splitu i Galerija INA COMMERCE u Zagrebu u kolovozu. Izložbu Zapisi s kamena Mladena Solde prihvatilo je Gradsko kulturno središte Metković, zatim Galerija INA COMMERCE u Zagrebu.

fra Vendelin Karačić

Osvit, Mostar, proljeće 1995., str. 176. – 187.

Ovako izgledaju prednja i zadnja stranica kataloga izložbe u Pragu.